Vojdan Černodrinski

 Ovaj članak o književnosti je u začetku. Možete pomoći Wikipediji tako što ćete ga proširiti.

Vojdan Popgeorgiev Kuzmanov, poznatiji pod pseudonimom Vojdan Černodrinski (Selci, 15. januar 1875 - Sofija, 8. januar 1951) bio je bugarski[1] književnik iz Makedonije, najpoznatiji po popularnoj drami Makedonska krvava svadba.

Vanjske veze

  • "Свещеник Георги Кузманов", публикувано във вестник „Дебърски глас“, брой 45/46/48/49, София, 1910 година
  • "Престъпна нехайност", публикувано във в-к "Дебърски глас", год. II, бр. 16, София, 5 юли 1910 г.
  • „Духот на слободата“ - текстот е на страницата rastko.net.
  • Македонски театарски фестивал „Војдан Чернодрински“ Arhivirano 2008-06-07 na Wayback Machine-u
  • Војдан Чернодрински – “Македонска крвава свадба” и историите на техната “Историја” - статија од д-р Николај Јорданов, в. Културен форум, бугарска гледна точка (на бугарски)
  • p
  • r
  • u
Makedonska književnost
Korijeni
Preporod
Prva polovica 20. vijeka
  • Bojadžiski
  • Krstić
  • Nedelkovski
  • S. Popov
  • Racin
  • Smirnenski
Jugoslavensko doba
  • Abadžijev
  • Andreevski
  • Arsovski
  • Atanasovski
  • Boškovski
  • Cašule
  • Čingo
  • Domazetovski
  • Drakul
  • Đurčinov
  • Đuzel
  • Džambazov
  • T. Georgievski
  • Iljoski
  • G. Ivanovski
  • Janevski
  • Karovski
  • Koneski
  • Kostov
  • Krle
  • Kunoski
  • Leov
  • V. Maleski
  • M. Matevski
  • Misirkova-Rumenova
  • Mitrev
  • Momirovski
  • V. Nikoleski
  • Panov
  • B. Pavlovski
  • J. Pavlovski
  • R. Pavlovski
  • Podgorec
  • A. Popovski
  • G. Popovski
  • Širilov
  • Solev
  • A. Šopov
  • Stardelov
  • Stefanovski
  • Strezovski
  • Tarapuza
  • Točko
  • D. Todorovski
  • G. Todorovski
  • Urošević
  • Varošlija
  • Zekerija
Suvremeno doba
  • P. Andonovski
  • V. Andonovski
  • N. Andova
  • Bužarovska
  • Dimkovska
  • Joldeski
  • Koviloski
  • Kujundžiski
  • Madžirov
  • S. Markovski
  • Plevneš
  • Prokopiev
  • Smilevski
  • Tasevski-Eternijan
  1. Ako je to slučaj, šta da radimo mi, makedonski Bugari, koji smo tu u slobodnoj Bugarskoj na zavjetu?