Västerbotten
Västerbotten | |
---|---|
U sastavu | Švedske |
Upravni oblik | pokrajina |
Površina | 15538 km² |
Stanovništvo | 210.679 |
Gustoća | 14 stanovnika na km² |
Västerbotten prevedeno Zapadna Botnija je jedna od 25 švedskih historijskih pokrajina (švedski: landskap) na sjeveroistoku zemlje, koja danas više nema nikakvu administrativnu funkciju, ali se njeni stanovnici još uvijek identificiraju sa njom.
Geografske karakteristike
Västerbotten se prostire duž Botnijskog zaljeva, graniči sa pokrajinom Ångermanland, Lappland i Norrbotten. Pokriva teren od 15 538 km²[1] na kom živi 210,679 stanovnika, najveće naselje je Umeå.
Danas administrativno pripada pod istoimenu grofoviju Västerbotten, koja je puno veća jer su u njoj uključeni i dijelovi Ångermanlanda, Lapplanda.
Västerbotten je nizinski kraj, najviši vrh ima svega 551 metara.[1]
Historija
Ime Västerbotten se prvi put spominje u pisanim dokumentima 1454., a prvo naselje na tom području koje je dobilo status grada je Umeå 1588.[2]
Sve do Finskog rata 1808. -1809. sa Ruskim Carstvom unutar Västerbottena bio je mali dio sjeverne Finske, ali je nakon tog rata - pripao Rusiji (kasnije Finskoj). [2]
Privreda
Kako vrlo malo usjeva može dozrijeti za kratkog ljeta - poljoprivreda je vrlo slaba, pa je nekad glavna privredna aktivnost bila eksploatacija drva koja su se rijekama spuštala do pilana u obalnim centrima.[3]
Izvori
Vanjske veze
- Västerbotten, Norrbotten och Lappland na portalu Tacitus (sv)
Ångermanland • Bohuslän • Blekinge • Dalarna • Dalsland • Gästrikland • Gotland • Halland • Hälsingland • Härjedalen • Jämtland • Lappland • Medelpad • Norrbotten • Närke • Öland • Östergötland • Skanija • Småland • Södermanland • Uppland • Värmland • Västmanland • Västerbotten • Västergötland