Univerzitet u Bremenu
Univerzitet u Bremenu | |
---|---|
Universität Bremen | |
Historija | |
Osnivač | Bremen |
Osnivanje | 1971. |
Generalno | |
Vrsta | javni univerzitet |
Lokacija | |
Sedište – savezna država – država | Bremen Nemačka |
Službene stranice | |
www.uni-bremen.de |
Univerzitet u Bremenu (nem. Universität Bremen) je javni univerzitet u Bremenu u Nemačkoj. Osnovan 1971. godine, univerzitet je jedan od najmlađih državnih univerziteta u Nemačkoj. Od 2012. do 2017. godine, univerzitet je bio među jedanaest nemačkih visokoškolskih institucija koje su, u okviru treće faze prestižne savezne Exzellenzinitiative (Inicijative izvrsnosti), bile nagrađene najizdašnijom linijom podrške pod nazivom "Zukunftskonzept" (Koncept budućnosti) koje su podržavale strateški razvoj.
Istorija
Latinska škola Gymnasium Academicum nastala je u Bremenu još 1584. godine, a 1610. škola je transformisana u Gymnasium Illustre, visokoškolsku instituciju sa četiri fakulteta, teološkim, pravnim, medicinskim i filozofskim. Gymnasium Illustre nastavio je da deluje do 1810. godine kada ga je Napoleon I Bonaparte rasformirao. Tokom Napoleonove vlasti razmišljalo se o osnivanju novog francusko-bremenskog univerziteta ali se ideja nije ostvarila. Nakon završetka Drugog svetskog rata 1948. godine razmatrala se ideja osnivanja Međunarodnog univerziteta u Bremenu.
1960. godine pokrajinski Senat je formirao Univerzitetsku komisiju, a 1961. godine Gradsko veće odobrilo je realizaciju projekta osnivanja univerziteta. Senat je imenovao 16 profesora u Osnivačku komisiju, odredivši lokaciju univerziteta iza gradske šume 1963. godine. Iste godine, doneta je odluka o finansiranju Univerziteta u Bremenu. 1971. godine sporazum o finansiranju univerziteta potpisan je između saveznih država Berlin, Bremen, Hamburg, Hessen, Donja Saksonija i Severna Rajna-Vestfalija. 1968. godine Senat je zatražio akademsku podršku od Univerziteta Göttingen tokom faze osnivanja novog univerziteta u Bremenu. Osnivački senat 1969. godine odobrio je paritet studenata u najvišem tijelu univerziteta i pozdravio 1970. godine nacrt Bremenskog zakona o visokom obrazovanju. 1977. godine Državni ustavni sud Slobodnog hanzeatskog grada Bremena proglasio je taj paritet neustavnim.
Postavljanje kamena temeljca obavljeno je u novembru 1968. godine, a od strane studenata i učenika novi univerzitet šaljivo je nazvan "Marx&Moritz-Universität" prema imenu tadašnjeg ministra obrazovanja Moritza Thapea. Thomas von der Vring postao je prvi rektor 1970. godine, a Hans Heinrich Maaß prvi kancelar univerziteta. Akademska aktivnost univerziteta započela je sa 459 upisana studenata u zimskom semestru 1971. godine. Faza osnivanja u 1960-ima bila je vrlo kontroverzna i dovela je do prekida Bremske koalicije između SPD-a i FDP-a 1971. godine. Pratila ju je i afera vezana uz građevinsko zemljište.