Progib

Prikaz elastične linije i progiba jednostavno opterećene grede.

Progib nosača je pomak težišta presjeka u smjeru okomitom na nedeformiranu os nosača (štapa). Kut zaokreta je kut za koji se neki presjek zaokrene u odnosu na svoj prvobitni položaj. Elastična linija nosača ili progibna linija nosača je uzdužna os štapa (težišna linija nosača) u deformiranom (savijenom) obliku. Najveća deformacija nosača ne smije biti veća od unaprijed zadane vrijednosti (uvjet krutosti). Poprečni presjeci pomiču se i istodobno zaokreću oko neutralne osi i pri tome ostaju okomiti na savijenu os štapa. Elastična linija ili progibna linija nosača je savijena (deformirana) uzdužna os nosača. [1]

Progib grede

Jednostavna greda sa silom u sredini

Jednostavna greda sa silom u sredini.

Elastični progib δC (u mm) u sredini jednostavne grede (točka C), koja je opterećena silom F u središtu, a nalazi se na 2 jednostavna oslonca, dat je izrazom:

δ C = F L 3 48 E I {\displaystyle \delta _{C}={\frac {FL^{3}}{48EI}}}

gdje je:

F {\displaystyle F} = sila koja djeluje u sredini grede (N);
L {\displaystyle L} = duljina između oslonaca (mm);
E {\displaystyle E} = Youngov modul elastičnosti (N/mm2);
I {\displaystyle I} = moment tromosti ili moment inercije (mm4).

Progib u bilo kojoj točki x, uzduž grede, koja je udaljena od jednog oslonca, može se izračunati koristeći jednakost:

δ x = F x 48 E I ( 3 L 2 4 x 2 ) {\displaystyle \delta _{x}={\frac {Fx}{48EI}}(3L^{2}-4x^{2})}

za

0 x L 2 {\displaystyle 0\leq x\leq {\frac {L}{2}}}

Jednostavna greda sa silom koja nije sredini

Jednostavna greda sa silom koja nije sredini.

Najveći progib δmax (u mm) jednostavne grede, koja je opterećena silom F koja nije u središtu, a nalazi se na 2 jednostavna oslonca, dat je izrazom:

δ m a x = F a ( L 2 a 2 ) 3 / 2 9 3 L E I {\displaystyle \delta _{max}={\frac {Fa(L^{2}-a^{2})^{3/2}}{9{\sqrt {3}}LEI}}}

gdje je:

F {\displaystyle F} = sila koja ne djeluje u sredini grede (N);
L {\displaystyle L} = duljina između oslonaca (mm);
E {\displaystyle E} = Youngov modul elastičnosti (N/mm2);
I {\displaystyle I} = moment tromosti ili moment inercije (mm4);
a {\displaystyle a} = udaljenost sile do najbližeg oslonca (vrijedi a L / 2 {\displaystyle a\leq L/2} ) (mm);

Najveći progib se pojavljuje na udaljenosti x 1 {\displaystyle x_{1}} od najbližeg oslonca:

x 1 = L 2 a 2 3 {\displaystyle x_{1}={\sqrt {\frac {L^{2}-a^{2}}{3}}}}

Jednostavna greda s kontinuiranim opterećenjem

Jednostavna greda s kontinuiranim opterećenjem (na primjer snijeg).

Elastični progib u sredini jednostavne grede (točka C), koja je opterećena kontinuiranim opterećenjem q (na primjer snijeg - u N/m), a nalazi se na 2 jednostavna oslonca, dat je izrazom:

δ C = 5 q L 4 384 E I {\displaystyle \delta _{C}={\frac {5qL^{4}}{384EI}}}

gdje je:

q {\displaystyle q} = kontinuirano opterećenje (u N/m);
L {\displaystyle L} = duljina između oslonaca (mm);
E {\displaystyle E} = Youngov modul elastičnosti (N/mm2);
I {\displaystyle I} = moment tromosti ili moment inercije (mm4).

Progib u bilo kojoj točki x {\displaystyle x} , uzduž kontinuirano opterećene grede je:

δ x = q x 24 E I ( L 3 2 L x 2 + x 3 ) {\displaystyle \delta _{x}={\frac {qx}{24EI}}(L^{3}-2Lx^{2}+x^{3})}

Progib konzole

Prikaz konzole i elastične linije uslijed savijanja.

Konzola je konstrukcijski element kojemu je jedan kraj ukliješten u zid (tako da tu nema progiba) ili u koji drugi dio konstrukcije, a drugi mu je kraj slobodan.

Konzola opterećena na slobodnom kraju

Konzola opterećena silom F na slobodnom kraju

Elastični progib δ {\displaystyle \delta } i kut zaokreta ϕ {\displaystyle \phi } (u radijanima) na slobodnom kraju konzole B može se izračunati sa slijedećim izrazom:

δ B = F L 3 3 E I {\displaystyle \delta _{B}={\frac {FL^{3}}{3EI}}}
ϕ B = F L 2 2 E I {\displaystyle \phi _{B}={\frac {FL^{2}}{2EI}}}

gdje je:

F {\displaystyle F} = sila koja djeluje na kraju konzole (N);
L {\displaystyle L} = duljina konzole (mm);
E {\displaystyle E} = Youngov modul elastičnosti (N/mm2);
I {\displaystyle I} = moment tromosti ili moment inercije (mm4).

Treba zapaziti da ako se slobodni kraj konzole poveća za 2 puta, tada se progib poveća za 8 puta. Progib u bilo kojoj točki x {\displaystyle x} , uzduž konzole, koja je opterećena na kraju može se izračunati sa slijedećim izrazom:

δ x = F x 2 6 E I ( 3 L x ) {\displaystyle \delta _{x}={\frac {Fx^{2}}{6EI}}(3L-x)}
ϕ x = F x 2 E I ( 2 L x ) {\displaystyle \phi _{x}={\frac {Fx}{2EI}}(2L-x)}

Kontinuirano opterećena konzola

Kontinuirano opterećena konzola.

Elastični progib i kut zaokreta, na slobodnom kraju B, kontinuirano opterećene konzole iznosi:

δ B = q L 4 8 E I {\displaystyle \delta _{B}={\frac {qL^{4}}{8EI}}}
ϕ B = q L 3 6 E I {\displaystyle \phi _{B}={\frac {qL^{3}}{6EI}}}

gdje je:

q {\displaystyle q} = kontinuirano opterećenje nosača (N/m)
L {\displaystyle L} = duljina konzole (mm);
E {\displaystyle E} = Youngov modul elastičnosti (N/mm2);
I {\displaystyle I} = moment tromosti ili moment inercije (mm4).

Progib u bilo kojoj točki x {\displaystyle x} , uzduž konzole, koja je kontinuirano opterećena može se izračunati sa slijedećim izrazom:

δ x = q x 2 24 E I ( 6 L 2 4 L x + x 2 ) {\displaystyle \delta _{x}={\frac {qx^{2}}{24EI}}(6L^{2}-4Lx+x^{2})}
ϕ x = q x 6 E I ( 3 L 2 3 L x + x 2 ) {\displaystyle \phi _{x}={\frac {qx}{6EI}}(3L^{2}-3Lx+x^{2})} [2]

Izvori

  1. "Strojarski priručnik", Bojan Kraut, Tehnička knjiga, Zagreb 2009.
  2. Gere, James M.; Goodno, Barry J. (2013). Mechanics of Materials (Eighth izd.). str. 1083–1087. ISBN 978-1-111-57773-5.