Italijanska uprava u Crnoj Gori

Kraljevina Crna Gora Краљевина Црна Гора Kraljevina Crna Gora ←   1941. – 1943.   → Zastava Grb Glavni grad Cetinje Jezik/ci crnogorski Religija Mitropolija crnogorsko-primorska CPC, islam, Barska nadbiskupija Vlada Okupacija Predsjednik  - 1941. Mihailo Ivanović, predsjedavajući Petrovdanskoga sabora  - 1941. Serafino Mazzolini  - 1941. Alessandro Pirzio Biroli, general, okupacijski vojni guverner Historija Drugi svjetski rat  - Uspostavljena 1941.  - Ukinuta 1943. Valuta Talijanska lira Jugoslavenski dinar

Italijanska uprava u Crnoj Gori (ili Italijanski guvernatorat Crna Gora) je bila marionetska država za vrijeme Drugog svjetskog rata pod protektoratom Kraljevine Italije (1941—1943). Glavni grad je bio Cetinje.

Kraljevina Crna Gora je bio projekt fašističkog okupacionog režima Kraljevine Italije da obnovi crnogorsku državu kao svoju marionetu.

Nakon kaputulacije Italije, septembra 1943. godine, dolazi do Njemačke okupacije i uprave (1943—1944), koja ostaje do oslobođenja krajem 1944. godine.

Talijani su početkom 20. stoljeća imali intezivnu suradnju sa Kraljevinom Crnom Goru, gospodarsku i političku.

Nakon 1918. imali su simpatije za rješenje crnogorskoga pitanja, dajući povremeno diskretnu potporu Božićnoj pobuni i početnoj fazi crnogorskog oružanog otpora srpskoj okupaciji njihove domovine.

Glavni članak: Crnogorska vojska 1919.-1921.

No, podršku Crnogorcima, makar i simobličku, opozvali su nakon što su sa Kraljevinom SHS potpisali Rapalski ugovor.

Kralj Viktor Emanuel III. je bio oženjen Crnogorkom, princezom Jelenom (kćerkom crnogorskog kralja Nikole).

Početkom invazije na Jugoslaviju od strane Njemačke i Italije 6. travnja 1941., i predajom Kraljevske Jugoslavenske Vojske 17. travnja 1941., manja grupa funkcionera Crnogorske stranke, kojima se kasnije, po dolasku u Crnu Goru, priključio i dr. Sekula Drljević, uz potporu talijanskih okupacionih vlasti je uspostavio Privremeni administrativni komitet Crne Gore.

No, drugi, utjecajniji dio Crnogorske stranke, okupljen oko vojskovođe, generala Krsta Popovića, nije htio dati potporu takvom projektu. Oni su bili rezignirani činjenicom da Neovisna Crna Gora ne bi obuhvaćala sve povijesne crnogorske teritorije.

Glavni članak: Krsto Popović

Komitet je ukinut 5. svibnja 1941., a formira se Crnogorsko savjetodavno vijeće. Ni Komitet ni Vijeće nikada nisu imali efektivnu vlast koju su u svojim rukama zadržali Talijani. Okupacijsku talijansku vlast je vodio Serafino Mazzolini, komesar za civilna pitanja, koji je bio službenik talijanskog Ministarstva vanjskih poslova.

Glavni članak: Petrovdanski sabor

Vijeće je 12. srpnja 1941. organiziralo Sabor (skupštinu), na kojem je proglašena neovisna Crna Gora, sa ustavnom monarhijom kao oblikom vladavine. Saborom je predsjedavao Mihailo Ivanović.

No, već sjutradan, 13. srpnja 1941. izbio je oružani ustanak koji je organizirala crnogorska ogranizacija KPJ.

Na Petrovdanskom saboru usvojena je aklamacijom Deklaracija (tekst iz izvornika na crnogorskom):

• I. Okupacija Crne Gore od strane Srbije, koju je protvno volji Crngoorskog naroda prihvatila tzv. Velika Narodna skupština u Podgorici svojom odlukom od 26 novembra 1918. godine prestala je.
• II. Stavljeni su van snage: režim koji je bio stvoren u Crnoj Gori od bivše Kraljevine Jugoslavije i dinastije Karađorđevića. Vidovdanski Ustav i Ustav od 3. septembra 1931. godine, koji su potjecali od pomenutog režima, ukinuti su.
• III. Proglašava se suverena i nezavisna Država Crna Gora u obliku Ustavne Monarhije.
• IV. Crnogorski sabor izjavljuje da su svi Crnogorci blagodarni fašističkim Oružanim Silama, čijom se zaslugom ostvarilo oslobođenje njihove Domovine i sjećajući se uskih veza koje postoje između dinastije Petrović Njegoš i Italijanskog Kraljevskog Doma, sa povjerenjem u djelo obnove dato uvijek i svuda od Dučea i od fašisitičke Italije - riješeni da sjedine život i sudbinu Crne Gore sa sudbinom Italije, uspostavljaući sa njom veze uske solidarnosti. Naknadno će se pristupiti sklapanju sporazuma između Crne Gore i Italije, prožetim duhom ove solidarnosti i saglasni ulasku Crne Gore u akcionu sveru Rima.
• V. Crnogorski sabor, u pomanjkanju nosioca Vrhovne vlasti šefa Države, riješio je da uspostavi kraljevsko namjesništvo i da umoli Njegovo Veličanstvo Italijanskog Kralja i Cara da blagoizvoli odrediti Namjesnika Kraljevine Crne Gore koji će proglasti Ustav.

Uslijedio je nakon oružanoga ustanka 13. srpnja 1941. masivni vojni odgovor italijanskih vlasti. Crnogorsko savjetodavno vijeće je ukinuto. Dr. Sekula Drljević je, odlukom talijanskih okupacionih vlasti, bio protjeran iz Crne Gore.

Talijani su u Crnoj Gori zaveli vojnu upravu na čijem je čelu bio general Alessandro Pirzio Biroli i trajno su napustili projekat marionetske "Kraljevine Crne Gore". Od toga vremena talijanski okupator je davao potporu kvislinškim formacijama četnika u Crnoj Gori.

Dio pristalica Crnogorske stranke, oko Krsta Popovića, 1942. će oformiti kvislinšku Crnogorsku narodnu vojsku, dok će neki akteri Petrovdanskog sabora, poput časnika Sava Čelebića, prići partizanima i kasnije polučiti i generalski čin.

Godine 1943. crnogorski partizani će oformiti Crnogorsku antifašističku skupštinu narodnog oslobođenja (CASNO), definiranu kao vrhovni organ državne vlasti i državnog suvereniteta Crne Gore. CASNO je bila suglasna da Crna Gora, kao ravnopravna federalna jedinica, postane dio nove jugoslavenske državne zajednice (DFJ) a Crnogorci njezin ravnopravni, konstitutivni narod.

• Novak Adžić, "Što je istina o Petrovdanskom saboru 1941." ((crn.))

• p
• r
• u

Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Sukobljene
strane

Saveznici	Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije • Komanda Srednjeg Istoka • Crvena armija
Osovina	Wehrmacht • Italijani (do 1943.)  • Bugari (do 1944.)  • Ustaše i Domobrani • Nedićevci i Ljotićevci • Četnici ili JVuO (počeli kao Saveznici)  • Slovenski domobrani • Balisti

Vođe
i vojskovođe

Saveznici	Josip Broz Tito • Arso Jovanović • Peko Dapčević • Koča Popović • Sava Kovačević • Ivo Lola Ribar • Moša Pijade • Kosta Nađ • Edvard Kardelj • Milovan Đilas • Fitzroy MacLean • Henry Maitland Wilson • Fjodor Tolbuhin
Osovina	Alexander Löhr • Maximilian von Weichs • Franz Böhme • Hans Felber • Glaise-Horstenau • Pirzio Biroli • Mario Roatta • Ante Pavelić • Slavko Kvaternik • Mladen Lorković • Milan Nedić • Dimitrije Ljotić • Kosta Pećanac • Dragoljub Mihailović • Momčilo Đujić • Pavle Đurišić • Sekula Drljević • Lav Rupnik

Tok rata

1941. Ustanak	Martovski puč • Aprilski rat • Okupacija • Ustanak (NDH • Crna Gora • Srbija • Slovenija • Makedonija) • Drvar • Kosmaj • Loznica • Krupanj • Užička Republika • Šabac • Mačva • Gornji Milanovac • Kraljevo • Gušenje ustanka u Srbiji (Divci, Napad četnika na Užice, Kadinjača, Mihailović) • Povlačenje u Sandžak • Pljevlja • Olovo
1942. Kozara Bihaćka Republika	Dražgoše • Gušenje ustanka u istočnoj Bosni (Igmanski marš) • Borbe za Istočnu Bosnu • Prijedor • Petrova gora • Treća ofanziva (Trio, Antipartizanska ofanziva u Crnoj Gori) • Četnički pučevi u Bosni • Kozara • Vlasenica • Pohod u Bosansku krajinu • Udbina • Kupres • Livno • Mrkonjić Grad • Gojlo • Jajce • Ljubljanska pokrajina • Albia • Fruška gora • Velika Kapela • Alfa • Kopaonik • Bijela • Beta • Glina • Bihać • Bosanski Novi • Sanski Most • Majur
1943. Neretva Sutjeska Kapitulacija Italije	Teslić • Okučani • Weiss (Weiss I, Weiss II) • Neretva (Prozor, Jablanica, Konjic, Gornji Vakuf, Proboj) • Prodor NOVJ u Hercegovinu • Braun • Drina • Teufel • Prodor NOVJ u Crnu Goru • Lika • Schwarz (Razoružanje četnika, Sutjeska) • Velika Kladuša • Vlasenica • Paula • Zvornik • Varaždin • Lepenica • Aerodrom Rajlovac • Gama • Bugojno • Neštin • Kapitulacija Italije (Osovina, Split, Romelova ofanziva, Istra) • Zrin • Tuzla • Ofanziva JVuO • Prijepolje • Kolašin • Višegrad • Zenica • Travnik • Štampetov most • Balkanski klanac • Sanski Most • Jesenji pljusak • Virovitica • Koprivnica • Traufe • Glina • Nemačka zimska ofanziva • Ziethen • Kugelblitz (Prijepolje) • Panter • Snežna oluja • Banja Luka
1944. Desant na Drvar Bitka za Srbiju Sremski front	Huk šume • Napfkuchen • Prvi prodor NOVJ u Srbiju (Ivanjica) • Buktinja • Čaglin • Drežnica • Falkenjagd • Februarski pohod • Pik • Bura • Hajka • Popovo polje • Dachstein • Drugi prodor NOVJ u Srbiju • Nemačka ofanziva u istočnoj Bosni • Braunšvajg • Cazin • Lomnica • Korčula • Martin Brod • Prolećna ofanziva • Ljubija • Šolta • Šah • Drvar • Brač • Delnice • Podgorač • Čazma • Blitz • Denkerk • Bosiljevo • Toplica-Jablanica • Sniježnica-Trusina • Muholovka • Röslein • Andrijevica • Treći prodor NOVJ u Srbiju (Kopaonik) • Durmitor • Brezna • Savezničko bombardovanje (Vazdušni most, Ratweek) • Jelova gora • Dunavski vilenjak • Prijedor • Cazin • Banja Luka • Brač • Hvar • Valjevo • Aranđelovac • Cirkus • Trebinje • Niš • Kruševac • Beograd • Sremski front • Kosovo • Mostobran Kraljevo • Prilep • Draufgänger • Travnik • Cazin • Batina • Koprivnica • Našice • Knin • Proboj Armijske grupe E (Proboj iz Srbije, Proboj kroz istočnu Bosnu, Sjemeć, Proboj iz Crne Gore, Zeleni put II) • Četnička ofanziva u istočnoj Bosni • Virovitički mostobran • Decembarska ofanziva
1945. Oslobođenje	Nemački protivudar • Travnik • Zimska oluja • Vukodlak • Mostar • Rübezahl • Bolman • Kraj zime • Majska oluja • Sarajevo • Četnička dejstva u Bosni • Lijevča polje • Proboj Sremskog fronta • Karlovac • Rijeka • Trst • Zagreb • Zelengora • Završne operacije u Sloveniji • Blajburg • Odžak

Ratni zločini

(spisak osuđenih)

Logori	Jasenovac • Sajmište • Banjica • Ciglana • Jadovno • Jajinci • Topovske šupe • Stara Gradiška • Šabac • Niš • Lepoglava • Jastrebarsko
Pokolji	Blagaj • Vrginmost • Drvar • Grahovo • Glina • Skela • Šabac • Kraljevo • Kragujevac • Valjevo • Novi Sad • Drakulić • Zabiokovlje • Imotski-Ljubuški • Gata • Prozor • Bijelo Polje • Sandžak i istočna Bosna • Pivska župa • Vranić • Rača • Drugovac • Blajburg

Vidi još: Narodnooslobodilačka borba • AVNOJ • Saveznici i Jugoslavija • Osovinske operacije • Napadi na garnizone NDH • Antipartizanske operacije u NDH • Kolaboracija četnika • Njemački zločini • Genocid u NDH • Holokaust • Demografski gubici